Čak i kada su deca sa 3, 4 ili 5 godina još uvek nejaka i tada im je potrebno stvoriti dosta uslova za fizičku aktivnost, kako zbog zdravlja tako zbog izgradnje sposobnosti i veština. U ovom uzrastu deca su prezauzeta razvijanjem telesnih i motoričkih sposobnosti- uče kako da koriste mišiće nogu, ruku i trupa kako bi trčali, skakali, gađali, hvatali i šutirali. Takođe rade i na razvoju finih motoričkih sposobnosti, ali one se razvijaju kasnije za razliku od grubih. Svakako da želite da omogućite Vašem mališanu dosta vremena kako bi on mogao da razvije sve mišiće, kako velike tako i male.
Ti divni momenti između obroka i spavanja su odlično vreme da ga provedete igrajući se sa svojim detetom. Sa trećim mesecom, beba stvarno počinje da se budi. Više nije mašina koja samo spava, jede, kaki već sve više produžava vreme između vremena za spavanje i jelo dajući Vam dovoljno vremena da joj pevate, igrate se sa njom i pričate joj. Ovo je odlična prilika da se upoznate.
Šta su govorni i jezički poremećaji? U ranim fazama učenja jezika, čini se da su sva deca spora, ali neka nastave da imaju probleme.
Kao roditelj, svako je zabrinut u vezi sa detetovim govornim i jezičkim razvojem. Dete može kasnije naučiti da govori ili mu je govor nejasan. Takođe se dešava da roditelj primeti kako je potrebno nekoliko puta da ponovi uputstva da bi dete pravilno izvršilo zadatak.
Ona se smeje, guguće i brblja. Ah, da, pošto puno balavi, pravi i balončiće kada želi nešto da kaže. Naravno da ste zainteresovani za razvoj jezika kod deteta, ali ne želite da se upuštate u taj bebi govor pun prenemaganja i pištanja (tako zvuči u izvedbi odraslih). Čini Vam se da je jedna beba u kući dovoljna.
U 14. mesecu, Vaše dete razume mnogo više nego što može da kaže. Broj reči koje zna da izgovori se kreće od 3 do 5 – mama, tata, seka, bata, daj..., ali značenje novih reči uči svakodnevno. Kako počne da dodaje nove reči u svoj rečnik, primetićete da stvara priliku da ih upotrebi. Kada nauči reč „kuca“, tražiće pse na sve strane – u knjigama, na ulici, na televiziji – samo da uperi prstom i kaže šta je, i tako iznova.
Tačno je da ljudi oboljevaju od bolesti protiv kojih su vakcinisani, ali nije tačno da vakcine ne deluju. To znači da nisu savršene. U retkim slučajevima epidemije može se desiti da oboli nekoliko vakcinisanih ljudi. Dosta dece i ljudi se vakciniše u zemlji te je stoga vrlo verovatno da ima mnogo više onih koji postaju imuni nakon vakcine u odnosu na one koji nisu.
Ne samo što su imaginarni prijatelji normalna, već su i česta pojava. Oko dve trećine mališana stvori prijatelja u mašti – osobu, životinju ili čak neživi objekat – nege oko druge do treće godine. Neki izmišljaju stalne prijatelje, a neki s vremena na vreme; neki izmišljeni prijatelji imaju imena i posebne odlike, dok kod ostalih variraju, kao raspoloženje mališana.
Šta je to mesečarenje? San nije isti svake večeri jer doživljavamo dubok i miran san ili aktivan, kada sanjamo. Možda mislite da se mesečarenje dešava tokom aktivnog sna, ali interesantno je da tada osoba uopšte nije fizički aktivna. Dešava se tokom prvih sati spavanja, u fazi dubokog sna.
Vaše dvogodišnje dete je već postalo mali brbljivac i pričalica. Postavlja pitanja kako bi se tok razgovora nastavio i voli da odgovara na prosta pitanja. Svest o sebi raste i neće propustiti nijednu priliku da Vam kaže šta voli, a šta ne. Svakog dana dodaje po jednu ili dve reči u svoj rečnik. Dvogodišnje dete raspolaže sa rečnikom od 50 reči u proseku, mada neka deca znaju puno više.
Da li ste ikada pogledali bebu i zapitali se o čemu razmišlja? Tamo se odvija mnogo više nego što se ranije mislilo. Po najnovijim istraživanjima, bebin mozak postaje aktivan pre nego što se rodi.
Po rođenju, bebin mozak ima oko 100 milijardi nervnih ćelija ili neurona. Istog trenutka, kako beba iskusi svoju novu sredinu i veže se za svog staratelja, sveze ili sinapse se formiraju između ćelija. Ova mreža neurona i sinapsi kontroliše nekoliko funkcija kao što su vid, sluh i pokreti. Do 3. godine, dečiji mozak ima oko 1000 biliona sinapsi – duplo više od odraslih. Međutim, ako se mozak ne stimuliše od rođenja, sinapse se ne formiraju što narušava sposobnost učenja i razvoja.